Magični Božić!
Blagdani pred vratima!
Božićni blagadani započinju
nedjeljom koja pada između
27. studenog i 3. prosinca. To je
period došašća ili adventa u kome
svake nedjelje palimo po jednu svijećicu i traje 4 tjedna. Ovo darovano vrijeme provodimo u razmišljanju, pokori, ispovjedi grijeha i traženju mira ali i slavlja jer je to priprema za dolazak Božića. Crkva 4. prosinca liturgijski slavi Sv. Barbaru dok je 6. prosinca blagdan Sv. Nikole. Djeca ga najčešće povezuju s darovima koje dobra djeca pronalaze u svojim čizmicama, a poznaju i Krampusa koji donosi šibe za one zločeste. Božićna pšenica tradicionalno se sije 13. prosinca, na blagdan sv. Lucije, i najavljuje da je veliki kršćanski događaj pred vratima. Na dan 24. prosinca dolazi Badnjak ili vrijeme bdjenja kojeg provodimo u postu i nemrsu. Navečer se odlazi na tradicionalnu misu, (polnoćku), na kojoj bi se dočekao Božić kojeg većina kršćanskih crkvi slavi 25. prosinca. Tog dana svi se radujemo rođenju malog Isusa (Božića) i svoje veselje dijelimo sa svim ljudima koji nas okružuju.
Radujte se narodi
Radujte se narodi, kad čujete glas,
da se Isus porodi u blaženi čas.
Svaki narod čuj, čuj,
i Betlemu pristupljuj,
pristupljuj.
Vidi Božje otajstvo u podrtoj štalici
I tko trpi uboštvo na toj tvrdoj slamici.
To otajstvo čuj, čuj,
i k jaslicam pristupljuj!
Pristupljuj!
Raduje se Marija s Josipom gledeći
Anđeo pjeva "Glorija" po zraku leteći
I ti, svijete čitavi,
Spasitelja pozdravi!
Pozdravi!
Božićni tjedan nastavlja se blagdanima Sv. Stjepana,
Sv. Ivana, Nevinom dječicom i Starom godinom. Obiteljsko svetkovanje Nove godine vrlo je slično božićnom, s time da je Božić okrenut užoj obitelji, a Nova godina rodbini i prijateljima. Svršetkom dvanaest božićnih dana ili dvanaestodnevnice, blagdan je Sveta tri kralja ili
Bogojavljenja koji dolazi 6. siječnja. Sveta tri kralja Baltazar, Melkior i Gašpar su u kršćanskoj tradiciji mudraci, koji su se, prema evanđelju, došli pokloniti Isusu nakon rođenja noseći darove. Ovime završava blagdansko razdoblje.
U današnje vrijeme Božić je nezamisliv bez božićnog drvca. Riječ je o jednom od najprepoznatljivijih simbola božićnih blagdana. Kićenje drvca događa se na Badnjak ali radi komercijalizacije i mnogo ranije.
Povijest piše da je Sv. Bonifacije u 7. stoljeću došao u Njemačku propovijedati Evanđelje. Kako bi ondašnjim ljudima najbolje objasnio jedinstvo Svetog Trojstva, koristio se drvetom crnogorice zbog svoga trokutastog oblika.
Ukrašavanja jelki do danas postalo je popularnim običajem diljem svijeta. U našim krajevima običaj kićenja božićnog drvca je najprije zaživio u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, a kasnije se proširio i drugdje.
Djeca najviše unose radosti u taj blagdanski osjećaj posebno jer željno iščekuju poklone pod borom.
Uostalom međusobno darivanje je predivna gesta svih ukućana koje zbližava svečano ozračje i obiteljsko zajedištvo.
Po božićna se drvca više ne ide u šumu kao nekad već se nabavljaju u rasadniku ili za to predviđenim prodajnim mjestima.
